Dubrovačko-neretvanska županija, kao i u drugim granama tako i u gospodarstvu, određena je geoprometnim položajem, dužinom i razvedenosti te kvalitetom morske obale, bogatim kulturno povijesnim naslijeđem, prirodnim vizurama, ambijentalnom gradnjom savršeno uklopljenom u prirodni sklad, brojnim zaštićenim područjima kako u geološko-prirodnom tako i u povijesno-graditeljskom smislu koji čine vrijedan i atraktivan resurs naše županije.

Vinograd_Konavle

Ove posebnosti nisu samo vizualna atraktivnost na kojoj se temelji turizam kao najvažnija gospodarska grana već i potencijal za pokretanje i razvoj brojnih gospodarskih aktivnosti kroz različite oblike koje su porastom i disperzijom gospodarsko-uslužnih djelatnosti te osobito inovativnošću gospodarskog sektora svakim danom brojnije.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije, zahvaljujući strateškom položaju te prirodnom okruženju i vizurama, postoje izuzetni gospodarski potencijali i kapaciteti temeljeni na važnim infrastrukturnim objektima kao što su zračna luka, međunarodna luka Dubrovnik i Ploče isl. Pretpostavke za razvoj daljnjih aktivnosti važno je temeljiti na infrastrukturnim rješenjima koja su predviđena županijskim razvojnim i prostornim planovima kao što su, u prvom redu, most Pelješac kopno te moderne cestovne prometnice do Dubrovnika iz smjera Ploča te dalje do Zračne luke Dubrovnik.

ploce

Navedeni infrastrukturni objekti omogućuju održivi razvoj osobito otočnog područja te zadržavanje stanovništva na otocima kao nositelja gospodarskih aktivnosti. Naime, oko 80 % cjelokupnog teritorija županije čini akvatorijalni dio koji bi infrastukturnim objektima, kao što su most i ceste, postao „bliži“, dostupniji i razvijeniji.

Osnovna karakteristika gospodarstva Županije jest da u njoj prevladavaju tercijarne djelatnosti, a zastupljenost primarnog i sekundarnog sektora je znatno manja. Cjelokupno gospodarstvo najviše je orijentirano na ugostiteljstvo i turizam te na poljoprivredu i morsko brodarstvo. Mikroregija neretvanskog kraja je pretežno usmjerena prema poljoprivrednoj djelatnosti te trgovini i prometu. Centri dubrovačke mikroregije imaju pretežitu orijentaciju na ugostiteljstvo i turizam, a usmjerenost ka industriji tj. poljoprivredi, ribarstvu te prometu i vezama pokazuju centri otoka Korčule, sa znatno zastupljenom brodograđevnom industrijom.

korcula21-1365x768 (1)

Prirodne obilježja te tradicija iz prethodnih desetljeća ipak ukazuju na velike razvojne mogućnosti turizma te vrlo značajne mogućnosti poljoprivrede. Široki mozaik tipova mikroklima te zemljopisni smještaj daje mogućnost uzgoja svih vrsta poljoprivrednih biljaka kao nigdje u Hrvatskoj. Na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije uzgajaju se najosjetljivije vrste voćaka kao što su agrumi, povrće i cvijeće na otvorenim površinama, vinova loza s vrhunskim bijelim i crnim vinima zaštićenog podrijetla, masline koje izdržavaju višemjesečne ljetne suše isl. Mikroregija kao što je Malostonski zaljev posebno je pogodna za marikulturu.

Značajni doprinos u novije vrijeme ukupnom gospodarstvu donose ulaganja u obnovljive izvore energije koji koristeći energiju vjetra, vode, sunca i biomase omogućuju konkurentnost gospodarstva na tržištu. Obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sustava te smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.

Danas su na području županije u većoj ili manjoj mjeri zastupljeni gotovo svi obnovljivi izvori energije te je razina svijesti o izuzetnim resursima iz ovih izvora svakodnevno u porastu. Uz gospodarstvenike i sve veći broj kućanstava se opredjeljuje ovim izvorima energije čime izravno oslobađaju resurse postojećih energetskih sustava te omogućuju daljnju preraspodjelu energije u gospodarstvo. Također, osim sunčeve energije izuzetno je pogodno ostvarivati energiju iz snage vjetra što je također u uzlaznoj fazi.

Dubrovačko-neretvanska županija na svom području u suradnji s drugim institucijama kontinuirano podupire ulaganja u obnovljive izvore energije sukladno razvojnim planovima iz tog područja. Najzastupljenije je korištenje energije sunca zbog prirodne pogodnosti geografskog položaja naše županije. Svaki novi projekt iz svih gospodarskih oblasti više ili manje obilježen je ulaganjem u energetsku učinkovitost budućih građevina i projekata. To je jedan od ciljeva u kojem je sukladno Planu korištenja obnovljivih izvora na području županije te drugim strateškim planovima prepoznat izuzetan razvojni potencijal.

Gradovi i mjesta – pravci razvoja 

Glavna središta rada, a time i gospodarstva su gradovi, s posebnim naglaskom na gradu Dubrovniku kao administrativnom, povijesnom, kulturnom i gospodarskom središtu u kojem je evidentirano oko 46% aktivnog stanovništva županije i koji raspolaže sa 25% ukupnih smještajnih kapaciteta županije.

Glavne odrednice razvoja gospodarstva i dalje su turizam, poljoprivreda i korištenje mora u gospodarskom i prometnom smislu. Gospodarski razvitak u budućem razdoblju bi trebao biti usmjeren ka daljnjem razvoju vinogradarstva i maslinarstva, zatim ribarstvu i marikulturi, ugostiteljstvu i turizmu, brodarstvu, cestovnom i lučkom prometu te ekološki prihvatljivoj proizvodnji.

opuzen1

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije uz ostale razvojne dokumente i strategije nositelj je razvoja gospodarstva po područjima županije. Grad se i dalje treba razvijati kao regionalno središte s mogućnostima razvitka brojnih radnih i uslužnih funkcija, koje su potrebne Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gradu Dubrovniku i odgovarajućem gravitacijskom području.

Pomorstvo ima realne pretpostavke za značajnu zastupljenost u gospodarskoj strukturi područja, te koristeći akvatorij kao poveznicu znatno doprinosi ukupnom gospodarstvu.

Graditeljstvo kroz investicije, konstantno doprinosi razvoju gospodarskih kapaciteta. U neposrednoj blizini grada Dubrovnika vidljiv je proces urbanizacije te većeg osamostaljivanja prigradskog područja Rijeke dubrovačke te osobito Župe dubrovačke. Na Elafitima, kao Dubrovniku najbližem otočnom području, vidljiv je samostalni razvitak naselja, nastao znatnim ulaganjima u turistički sektor te visoki postotak povezanosti u smislu održavanja pomorskih veza i u zimskim uvjetima. Uz širenje procesa urbanizacije očekuje se proširenje teritorija gradske regije Dubrovnika istočno prema Cavtatu i Konavlima te u Dubrovačkom primorju do Slanoga i Banića. U tako proširenoj gradskoj regiji Dubrovnika stvaraju se pretpostavke za bitan porast stanovništva, koje bi u skladu s gospodarskim okruženjem osiguravalo visoki životni standard. Poluotok Pelješac danas je u zamahu razvoja osobito preko Stona kao spojnog područja, mjesta s kulturno-povijesnim nasljeđem, mjesta s obnovljenom turističko- povijesnom infrastrukturom (zidine) te ulaganjima u lučku infrastrukturu koja omogućuje pristajanje plovila u neposrednoj blizini solane i stonskih zidina čineći šire područje bitno dostupnijim.

ston

Nadalje, razvija se Orebić kao područno središte koje opet ima važnu ulogu, osobito u smislu spojnog područja s otokom Korčulom putem stalne trajektne povezanosti, čineći tako i prometno područje između Stona i Orebića atraktivnijim te pružajući mu mogućnost daljnjeg razvoja implementacijom vinarstva i maslinarstva u turističko-gospodarske svrhe.

Na otoku Korčuli izvor gospodarskog djelovanja osim turizma i brodogradnje čini djelovanje brojnih tradicionalnih zanata (kamenoklesarski, drveni brodograditelji…). Intenziviraju se ulaganja u obnovu i razvoj maslinarstva, vinogradarstva, ribarstva i povrtlarstva uz nužno podizanje manjih kapaciteta za preradu poljodjelskih proizvoda, punjenje i doradu zaštićenih vina, preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, proizvodnju agruma, punktove za preradu i trgovinu ribom.

Na krajnjim dijelovima otoka Korčule razvijaju se manja regionalna središta: gradsko središte Korčule i zapadni dio otoka, Blato – Vela Luka, međusobno povezana lokalnim središtima Lumbardom, Čarom i Smokvicom.

U donjoneratvanskom kraju i na njegovom središnjem razvojnom području i okosnici razvitka očekuje se daljnje razvijanje procesa urbanizacije u kojem dominiraju važna gradska, regionalna središta: Metković, Opuzen i Ploče. Gospodarstvo u dolini Neretve odvija se u pravcu razvitka poljoprivrede i tercijarnog sektora (ugostiteljstvo, trgovina i promet). Daljnji razvoj grada Ploča bitno je povezan s razvojnim planovima i djelatnosti na području Luke Ploče kao luke međunarodnog značaja.

Preduvjeti razvitka grada Metkovića su u istaknutom geoprometnom i geostrateškom položaju kao graničnog područja na važnom međudržavnom prometnom pravcu. Tu su još posebnosti prirodnih resursa i kulturno-povijesno naslijeđe, posebno arheološke zone Narona. U gradu Opuzenu uz razvitak poljoprivrede realno je očekivati otvaranje čitavog niza manjih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda.