CESTOVNI PROMETNI SUSTAV

Danas je Dubrovačko-neretvanska županija autocestom povezana do Ploča. U sustavu državne cestovne prometne mreže Dubrovačko-neretvanska županija nalazi se na kraju Jadranske turističke ceste (D8) koja je u najvećoj mjeri u nezadovoljavajućem stanju osobito u odnosu na vrijeme izgrađenosti prema tadašnjoj gustoći prometa u odnosu na današnji broj godišnjih vozila. Cestovna prometna mreža na području Dubrovačko-neretvanske županije sastoji se od 17 državnih cesta, 33 županijske ceste i 72 lokalne ceste. Prometna povezanost općina autobusnim linijama nije zadovoljavajuća.

Osim cestovne infrastrukture postoji pomorska infrastruktura koja bi, uz odgovarajuće intervencije i uvođenje brzih brodskih (brzina kretanja plovila najmanje 30 nautičkih milja) te trajektnih linija mogla na primjeren način povezati Županiju.

A1_ploce

S obzirom na broj prevezenih putnika, zračni je promet najvažniji oblik prometa koji županiju povezuje s ostatkom Hrvatske i svijetom preko zračne luke Dubrovnik. U skladu s navedenim te prema sadašnjoj prometnoj izoliranosti i teritorijalnoj odcijepljenosti Dubrovnika i šireg dubrovačkog područja s otocima i Pelješcem od ostalog dijela Republike Hrvatske, prioritetni projekti u cestovnom prometnom sustavu na području Dubrovačko – neretvanske županije, već su uključeni u strateške prostorno – planske dokumente na svim razinama.

To su:

  • nastavak izgradnje autoceste Ploče-Dubrovnik na Jadransko-jonskom pravcu,
  • nastavak izgradnje mosta Pelješac s pristupnim cestama, te zbog potrebe za brzom vezom grada Dubrovnika sa zračnom lukom i realizacija brze ceste Dubrovnik – Čilipi – Debeli Brijeg

Jadransko-jonski pravac koji na teritoriju Republike Hrvatske ulazi u osnovnu TEN-T cestovnu mrežu, te projekt Funkcionalne regije imaju ključnu ulogu u pretpostavci cjelovitog prometnog razvoja makroregije i gravitirajućeg područja Dubrovačko- neretvanske županije koji jamče u punoj mjeri iskoristivost gospodarskih potencijala, prvenstveno kroz turizam i prateće djelatnosti.

most_gradiliste

Realizacijom mosta Pelješac povezati će se gradovi Ploče i Dubrovnik, te osigurati prometna povezanost i cjelovitost teritorija Republike Hrvatske i Europske Unije, kao i prometna povezanost unutar Županije. Također, s obzirom na činjenicu da 80 % teritorija Županije čini akvatorijalni dio odnosno teritorijalno more Republike Hrvatske, izgradnja mosta Pelješac bitno će doprinijeti otočnom dijelu županije, učiniti ga bližim, transportno dostupnijim što će u konačnici rezultirati rastom otočnog gospodarstva, održivim razvojem otoka te zadržavanjem otočnog stanovništva na otocima.

Realizacijom Brze ceste Dubrovnik (Osojnik) – zračna luka Dubrovnik – Debeli Brijeg integrirat će se dubrovačka zračna luka i pomorska luka Dubrovnik u prometni sustav Županije i Države, te povezati glavnina turističkih kapaciteta Županije s gradom Dubrovnikom i zračnom lukom Dubrovnik. Na državnoj cesti D414 preko Pelješca planirana je izgradnja spojne ceste od mosta Pelješac do obilaznice Janjine, kao i same obilaznice Janjine, obilaznice Potomja, nove dionica od Kapetana do Orebića, obilaznice Orebića, spoja na luku Perna, te most (uronjeni tunel) Sv. Ivan- Kneža preko Korčulanskog kanala s pristupnim cestama na Pelješcu i Korčuli.

Na otoku Korčuli od bitnog je značaja produžetak državne ceste D118 do novog pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci, te se planira spojna cesta od D118 do planirane luke Polačišta.

POMORSKI PROMETNI SUSTAV

U svezi s pomorskim prometom, Luke Ploče i Gruž kao luke međunarodnog značaja, te još šest luka županijskog i 74 lokalnog značaja predstavljaju značajnu infrastrukturnu vrijednost. Međutim zbog promjene geoprometnog položaja luke Gruž s obzirom na njeno zaleđe, ova luka bi se trebala u potpunosti preorijentirati na putnički promet dok bi teretni promet ostao samo za ciljno izvozne potrebe Grada Dubrovnika i njemu najbližih općina.

Leda_Korcula

Pomorski promet osobito je važan za Županiju zato što, uz zračni promet, ima najveći potencijal daljnjeg razvoja. Vrlo izražena razvedenost Županije i znatan broj otoka uz mali broj stanovnika rezultiraju specifičnim problemima za sustavno rješavanje učinkovitog i rentabilnog prometnog povezivanja.

Luka Gruž danas je pred visokom investicijom kojom će postati moderna putnička luka s novim terminalima i pratećim djelatnostima za prihvat putnika.  Prilikom uređenja pomorskog putničkog terminala planira se objedinjenje svih prometnih terminala na jednom mjestu – uz putnički pomorski terminal trebalo bi urediti autobusni kolodvor (gradski i međunarodni), turistički međunarodni terminal te terminal za autobuse koji voze u Zračnu luku.

U okviru luke Ploče od presudne je važnosti izgradnja novog terminala za rasute terete, novog kontejnerskog terminala, novog terminala za tekuće terete te izdavanje koncesije za ukapljeni naftni plin.

U budućnosti je potrebno i otvaranje novih brzih brodskih veza.

ZRAČNI PROMETNI SUSTAV

Zračni prometni sustav putem zračne luke Dubrovnik u Čilipima trenutno povezuje Županiju sa ostatkom svijeta. Preko nje dolazi više od 60% turista što govori o njenoj važnosti u prometnom i gospodarskom smislu. Danas je sukladno razvojnim planovima Zračna luka Dubrovnik u izuzetnom investicijskom zamahu koji će je prometnuti u najmoderniju zračnu luku na ovim prostorima, s potpuno rekonstruiranom uzletno-sletnom stazom, terminalima za prihvat putnika, omogućavanjem dodatnih sadržaja i sl.

Osim nje postoji još zračna luka u Pločama s eventualno novom lokacijom u dolini Neretve , međutim apsolutno je potrebno prostornom planskom dokumentacijom planirati zračnu luku u neretvanskom dijelu Županije. Osim navedenog, na otoku Korčuli planirana je zračna luka Brna.

ŽELJEZNIČKI PROMETNI SUSTAV

U željezničkom prometu planira se modernizacija pruge Ploče – Metković – Sarajevo – Osijek – Budimpešta na međunarodnom prometnom koridoru Vc (pet ce). Predviđena je i mogućnost izgradnje brže dužjadranske željeznice (iza 2020. g. ) koja bi povezivala Malu Aziju sa Zapadnom Europom.

Planiraju se dvije postaje u Županiji: u okviru šire zone Dubrovnika – Osojnik i u široj zoni Ploča.

POŠTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV VEZA

Mreža poštanskog sustava veza na području Županije sastoji se od Centra pošta Dubrovnik sa tri organizacijske jedinice (Korčula, Metković, Ploče). Poštansko-telekomunikacijski sustav veza, koji je i sada na visokom nivou, će nakon kompletiranja mreže pomorskih i podmorskih svjetlovodnih kabela (otočni koridor Korčula-Mljet-Elafiti-Dubrovnik i Vela Luka-Milna-Split), te izgradnje ostalih kapitalnih objekata, u potpunosti zadovoljiti i buduće potrebe.

ENERGETSKI SUSTAV

U sklopu Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije izrađena je studija “Smjernice energetskog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije” u kojoj je obrađena energetika, plinofikacija i korištenje obnovljivih izvora energije. Također niz programa i strategija danas se odnose na obnovljive izvore energije, što je u posljednje vrijeme bitno napredovalo te je danas sve više domaćinstava koji se okreću obnovljivim izvorima energije, radovima koji utječu na energetsku učinkovitost objekata i sl. uz potporu županija te nadležnih državnih tijela.

U prvom redu potrebno je ojačati elektroenergetsku vezu Županije s energetskom sustavom Hrvatske i to izgradnjom mreže od 400 kV. Planira se proširenje Hidroelektrane Dubrovnik u Platu (ugradnja 3. generatora). U studiji je još obrađen program izgradnje malih hidroelektrana u Konavoskom polju, program iskorištavanja sunčeve energije, program korištenja energije vjetra te korištenje biomase (organskih otpadaka iz industrije).

Strateški plan na nivou Županije je razvitak energetike u kojem bi se promovirale čiste tehnologije, plinofikacija, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, razvitak poduzetništva i zaštita okoliša.

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV I ZBRINJAVANJE OTPADA

Opskrbljenost stanovništva vodom na području Županije dosiže 85 – 90%. Međutim, vodoopskrbni sustavi su vezani za gradove i veća naselja dok su velika područja Županije nepokrivena vodoopskrbnom mrežom (istočni dio Konavala, Konavoska brda, Dubrovačko primorje, Elafiti, središnji dio poluotoka Pelješca, središnji dio otoka Korčule, otoci Mljet i Lastovo).

U budućem razdoblju, planira se nastavak radova na postojećim vodoopskrbnim sustavima (Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo i to: radovi na Korčuli, Pelješcu, Lastovu i početak radova na vodoopskrbi Mljeta, vodovod istočnog dijela Konavala, Dubrovačkog primorja i Elafita).

Županija raspolaže s dovoljnom količinom pitke vode, ali je u svezi zaštite voda i izvorišta potrebno utvrditi zone sanitarne zaštite izvorišta i mjere zaštite pri gradnji i unapređenju kanalizacijskih sustava u Cavtatu, Župi Dubrovačkoj, Dubrovniku, Slanom, Malostonskom zaljevu, na otocima i u dolini Neretve.

Kao mjera zaštite, predviđa se ograničenje korištenja kemijskih sredstava u poljoprivredi i saniranje “divljih” odlagališta otpada. Potencijalne makrolokacije odlagališta su Grabovica, dolina Neretve, Pelješac, na Korčuli, Lastovu, dok je županijski centar planiran u zaleđu Općine Dubrovačko primorje. U budućnosti bi se odlagališta gasila, odnosno bila pretovarne stanice, a županijski centar bi preuzeo svoju ulogu.

Mjere zaštite od poplava, hidromelioracijsko uređenje zemljišta i navodnjavanje planiraju se u dolini Neretve, Konavoskom i Vrgorskom polju i nekim drugim manjim poljima.