Fond kulturnih dobara Dubrovačko-neretvanske županije čini vrlo veliki broj vrijednih kulturnih dobara. Prema podacima i evidenciji Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine i Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku na području Županije nalazi se ukupno zaštićenih i preventivno zaštićenih 535 nepokretnih kulturnih dobara, od toga je 486 zaštićenih i 49 preventivno zaštićenih kulturnih dobara.

Prema podacima Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije na području Županije nalazi se 1968 evidentiranih kulturnih dobara. Ukupan broj zaštićenih i preventivno zaštićenih, te evidentiranih nepokretnih kulturnih dobara u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznosi 2.503.

Dubrovnik i okolica

Stradun

Bogatstvom kulturne baštine i njezinom turističkom valorizacijom na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i cijele Republike Hrvatske, prednjači Grad Dubrovnik. Cijeli Grad Dubrovnik jedan je veliki kulturno-povijesni spomenik. Najprepoznatljivija odrednica koja definira fizionomiju povijesnoga grada Dubrovnika i daje mu onaj karakteristični, u cijelom svijetu znamenit izgled jesu njegove netaknute gradske zidine, koje u neprekinutom tijeku dugom 1940 metara obuhvaćaju grad. Ta kompleksna tvorevina, jedan od najljepših i najčvršćih tvrđavnih sustava na Mediteranu, sastavljena je od niza utvrda, bastiona, kazamata, kula i odvojenih tvrđava.

Najpoznatija i najmonumentalnija je okrugla kula Minčeta koja je sa svojim raskošnim kruništem bila stoljećima simbolom slobode Dubrovnika, a i danas dominira Gradom. Monumentalne zgrade i najljepši primjerci dubrovačke arhitekture smješteni unutar gradskih zidina su: Knežev dvor, Palača Sponza, Orlandov stup, crkva sv. Vlaha – stolna crkva sa riznicom, Dominikanski samostan i crkva, Franjevački samostan, isusovačka crkve Sv. Ignacija, Mala i Velika Onofrijeva česma, te glavna gradska ulica – Placa (Stradun), koja je jedinstveni primjer dvorane pod vedrim nebom.

Knezev Dvor1

Uz bogatu materijalnu baštinu te iznimno vrijedne, a ograničene prostorne resurse, treba se istaknuti i važnost nematerijalne kulturne baštine. Festa Svetog Vlaha, prigodna proslava svečeva blagdana 3. veljače, neprekidno traje od 972. godine do danas, upisana je 2009. godine na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine. Klapsko pjevanje koje se njeguje ne samo u Dubrovniku nego i uzduž čitave obale, također je upisano na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine. Dubrovački govor i dubrovačko-primorski ples linđo upisani su na Nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara.

Srednjevjekovni Cavtat, preteča Dubrovnika, gradić je što se po urbanističkom planu izgradio na južnim padinama poluotoka s dvije, duboko pristupačne uvale. Stoljećima je građen po kanonima dubrovačkog sklada i u svim je povijesnim razdobljima imao stvaratelje čija su djela istinska vrijednost. Kulturna i povijesna priča jedinstvenih i prirodnih ljepota čita se i priča u neprekidnom slijedu. Kuća Vlaha Bukovca, Mauzolej obitelji Račić, Zbirka Baltazara Bogišića, Pinakoteka crkve sv. Nikole, Zavičajni muzej Konavala samo su neki od primjera koji čuvaju vrijednu književnu, muzejsku i arhivsku građu povijesti ovoga kraja.

Tvrđava Sokol ili Soko Grad, najveća je i po smještaju u brdskom prijevoju prema Bosanskom zaleđu izuzetno važna utvrda iz vremena Dubrovačke Republike. Izgrađena je na lokaciji Ilirske i Rimske fortifikacije, o čemu svjedoče ostaci keramike i rimske cigle u njenim zidinama. Svojim oblikom prilagođena je prirodnoj stijeni na kojoj je izgrađena, a bojom kamena srasla u okoliš. Sa Soko Grada ispod kojeg se nalazi i memorijalna i grobišna crkva Gospe od Sokola, pruža se jednistven i najkompletniji pogled na čitave Konavle.

Dubrovačko primorje s otocima

Najstariji povijesni podaci i arheološki nalazi, ostaci keramičkih plitkih posuda i kostura nađenih u Močiljskoj i drugim spiljama po Dubrovačkom primorju dokazuju da je ovo područje bilo naseljeno već u mlađem kamenom dobu, pa i prije (8000 do 3000 godina pr. Kr.). Tragove su u ovom prostoru ostavili Iliri, Grci, Rimljani, Istočni Goti, Bizant i mnogi drugi. Svjedoče nam to razrušene kamene ilirske gradine i gomile, rimski sarkofazi, nekropole, natpisi u kamenu, ostaci crkve zvane Rotonda u blizini naselja Ošlje, srednjovjekovni nadgrobni spomenici-stečci, brojni natpisi uklesani u kamenu.

mljet

Na Pelješcu se značenjem baštine ističu urbana cjelina Stona s Malim Stonom, Stonske zidine kao obrambeni zid i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko-urbanističkih pothvata u ukupnoj dužini od 5.5 km, sa 40-tak kula i 5 tvrđava, predloženi za upis na UNESCO-vu Listu svjetske baštine i Orebić kao pomorska baština.

Što se tiče otoka, kulturna baština je najbolje valorizirana na Lastovu, Mljetu i Korčuli.

Nacionalni park Mljet obuhvaća gotovo 5400ha, uključujući i morski pojas 500m od obale, otočića i hridi, te tako zauzima otprilike trećinu otoka. Slana jezera, Malo i Veliko, najistaknutije su lokacije ovog područja i važan geološki i oceanografski fenomen. Cijela površina Parka iznimno je bogata životom, a o važnosti njegove zaštite svjedoče i brojne endemske i ugrožene vrste. NP Mljet neće razočarati ni ljubitelje kulturne baštine, zahvaljujući svojim brojnim arheološkim nalazištima i nasljeđu predaka kojim odišu stara otočna naselja. Benediktinski samostan smješten na jednoj od najljepših lokacija na ovim prostorima, otočiću sv. Marije u Velikom jezeru, najposjećenija je znamenitost nacionalnog parka.

Kulturna baština otoka Lastova izvanredno je očuvana i svjedoči o različitim povijesnim razdobljima. Rimljani su Lastovo zvali Carskim otokom, a o prošlosti svjedoče i prekrasne građevine od bijelog kamena – obiteljske kuće iz XV. I XVI. stoljeća. Arhitektura otoka je specifična zbog izrazito interesantnih dimnjaka, tzv. fumara i terasa – sulara koji daju svojevrsni pečat lastovskim vizurama. Uz ulice i fumare, specifične su i skalinade. Na otoku ima više od 40 crkava i kapelica. Najstarija od njih je crkvica sv. Luke iz XI. stoljeća, a u naselju Ubli su iskopine starokršćanske bazilike iz VI. stoljeća. Već četiri stoljeća Lastovo njeguje staru tradiciju pučkog karnevala – Poklada čiju važnost je prepoznalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i uvrstilo ga na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara.

Burna prošlost otok Korčule svakako je ostavila trag u gradu koji se ističe svojom bogatom kulturno povijesnom baštinom, koja je posebno vidljiva u staroj gradskoj jezgri. U tom kontekstu od brojnih vrijednih kulturnih spomenika u gradu svakako valja spomenuti gotičku katedralu sv. Marka s vrijednom unutrašnjošću (14. i 15. st.), zatim palaču Arneri s renesansnim dvorištem, te palaču Gabrielis iz 16. stoljeća u kojoj je od 1957. godine smješten Gradski muzej. Nadalje, važno je spomenuti i Biskupsku palaču koja sadrži bogatu Opatsku riznicu (17. st.), zatim Gradsku vijećnicu iz 16. stoljeća, kapelu Gospe od Ploča iz istog vremena, kulu Mali revelin s kraja 15. stoljeća, crkvu sv. Mihovila (15. st.), kulu Revelin (15. st.), crkvu Svih svetih (15. st.), polukružnu kulu Tiepolo i kulu Barbarigo, dominikanski samostan s crkvom sv. Nikole (16. i 17. st.) te tvrđavu sv. Vlaha koju su 1813. izgradili Englezi. Također, kao posebnu turističku senzaciju u gradu važno je istaknuti rodnu kuću poznatog moreplovca Marka Pola. Korčulanska moreška, bojni mačevni ples uvršteni su na listu zaštićenih nematerijanih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Dolina Neretve

usce_neretva

Neretvanski kraj više nego neki drugi prostori natopljen reliktima povijesti. Kulturnu baštinu neretvanskog kraja predstavlja Arheološki muzej Narona – sagrađen 2007. godine iznad hrama što je podignut oko 10.pr.Kr. u čast cara Augusta i predstavlja prvi muzej „in situ“ u Hrvatskoj. Na površini od oko 1000 kvadratnih metara nalazi se 900 eksponata pronađenih u hramu, na forumu ispred njega i cijelom lokalitetu antičke Narone.

Nadalje, važno je istaknuti Ornitološku zbirku Prirodoslovnog muzeja Metković koja je prvi puta za javnost otvorena 1952. godine. U zbirci se nalazi 368 preparata, među kojima su primjerci gotovo svih vrsta do sada zabilježenih na području Neretve i jedna je od najvećih ornitoloških zbirki u Europi.

narona_muzej

Sela Vid i Prud nikli na ostatcima drevne Narone i dolina Neretve poznata kao „posljednja delta Europe“ oblikuju kulturnu baštinu Dubrovačko-neretvanske županije.

Na području od Neretve pa sve do Konavala, na različitim lokacijama nalazimo primjerke ranosrednjovjekovna baštine – mnogobrojne kamene stećke i nekropole. Lokalitet u Dubravici, uz crkvu svete Barbare i lokalitet Novakove greblje u Dubrovačkom primorju predstavljaju najsačuvanije i najljepše lokalitete sa stećcima u nas, te su kandidati za uvrštavanje na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Kulturna baština Dubrovačko-neretvanske županije bogata je višestoljetnim povijesnim nasljeđem koje danas predstavlja značajno kulturno blago i svjetsku turističku atraktivnost.