Prometna problematika otočnih općina

vela-luka-i-lastovo

Otočke općine i gradovi imaju svoje specifične probleme kad je riječ o prometnim rješenjima, o čemu su predstavnici s Korčule i Lastova razgovarali s radnim timom projekta ‘Razvoj funkcionalne regije Južna Dalmacija’.

Na otoku Lastovu potrebno je napraviti obilaznicu Ubli i dovršiti prometnicu D-119 te obaviti rekonstrukciju dionice Ubli-Pasadur, kao i rekonstrukciju mosta na toj dionici, moglo se čuti od načelnika Općine Lea Katića. Trajektnu luku je potrebno dograditi kako bi zadovoljila sve zahtjeve, uključujući i potrebe hidroavionskog pristaništa. Lokacija Prihodišća spominje se kao moguća pozicija za novu trajektnu luku. Problem je i mreža nerazvrstanih cesta, a istaknuta je potreba bolje povezanosti područja Kremene gdje se planira gradnja nautičkog centra od preko 200 vezova. Od ostalih turističkih sadržaja spomenute je prenamjena poljskih i šumskih puteva u biciklističke staze te uređenje pješačkih staza prema Skrivenoj Luci, Zaklopatici i Pasaduru.

Prema riječima gradonačelnika Korčule Andrije Fabrisa, planira se izgradnja nove putničke i trajektne luke na lokaciji Polačišta za što već postoje tri varijante idejnog rješenja. Postoji i potreba izgradnje čvrste prometne veze prema Pelješcu (most ili uronjeni tunel). Istaknuta je i rekonstrukcija postojeće županijske ceste Korčula – Račišće s dijelom probijanja nove trase te izgradnja prometnice na postojećoj trasi magistralnog vodovoda Račišće – Babina. Problem je i javni prijevoz koji je trenutno nedostatan i neorganiziran, a nedostatak parkirališnih mjesta planira se nadoknaditi izgradnjom javne garaže. Naglašena je i potreba izgradnje zračne luke dužine uzletno-sletne staze 2200 metara što bi povećalo turistički potencijal Korčule. Planirana zračna luka gradila bi se na području Općine Smokvica.

Od ostalih prometnih rješenja načelnik Smokvice Lenko Salečić istaknuo je izgradnju nove prometnice Mala Kapja – Blaca, izgradnju obilaznice s južne strane Smokvice te rekonstrukciju županijske ceste Čara – Smokvica – Blato. Spomenuto je i opterećenje luke Brna preko koje se odvija sav promet prema Lastovu s obzirom da je to jedina luka na južnoj strani otoka Korčule. Javni prijevoz je također nedostatan.

Načelnik Općine Vela Luka Tonči Gugić kao prioritet je istaknuo sjevrenu zaobilaznicu Vele Luke, za što već postoji građevinska dozvola. Posebno je naglašena i važnost nautičke luke do 200 vezova za što je već ishođena lokacijska dozvola, kao i potreba izgradnje ribarske luke uz trajektno pristanište za koju postoji idejni projekt, a u ovom je kontekstu važna i hidroavionska luka koja ima izgrađen ponton.

U Općini Blato, prema riječima načelnika Ante Šeparovića, potrebna je rekonstrukcija cestovne dionice Sitnica-Karbuni, kao i postojeće mreže nerazvrstanih cesta: Gršćica-Karbuni i ČrnaLuka-Borovi te prometnice prema Sitnici – planiranoj pretovarnoj stanici. Istaknuta je i potreba gradnje obilaznica i probijanje nove trase Gršćica – Vinačac. Naime, u luci Vinačac planira se izgradnja marine nautičkog turizma i izgradnja hotela pa će ovaj prostor postati novi turistički centar. Kada je riječ o prometu u mirovanju naročito problematična situacija je u samom naselju Blato.

Načelnik Općine Lumbarda Igor Kršinić naglasio je potrebu uređenja pristupnih prometnica zajedno s uređenjem luke nautičkog turizma kapaciteta 100 vezova te rekonstrukciju i izgradnju nerazvrstane prometne mreže koja počinje na postojećoj županijskoj cesti (Krmača-Pelegrin, Humac-Pudarica, Vojarna Ražnjić, Kokojevica). Za Lumbardu je također istaknuta potreba izgradnje obilaznice za što je napravljen glavni projekt i ishođena građevinska dozvola. Potrebno je riješiti problem parkiranja na području naselja Lumbarda.

Vezano za biciklističke staze, sustav se planira na razini cijelog otoka Korčule u suradnji sa svim jedinicama lokalne samouprave.

Radom na terenu tim ‘Funkcionalne regije’ dobio je bolji uvid u probleme s kojima se na terenu susreću u segmentu prometa te ih kroz mjere, ciljeve i zahvate uvrstiti u Glavni plan funkcionalne regije i na taj im način otvoriti mogućnost budućeg sufinanciranja projekta kroz EU fondove.