Spasimo prirodne vrijednosti u delti rijeke Neretve od požara

Svake godine u delti rijeke Neretve javljaju se nekontrolirani požari tršćaka u kojima izgaraju velike površine. Požari se javljaju u sušnim periodima za vjetrovita vremena kada padne razina vode u močvarnim staništima. Požari se vrlo brzo šire te za sobom ostavljaju velike opožarene površine.

Zbog nepristupačnosti terena požari se ne mogu gasiti snagama s kopna, pa se vrlo često u gašenje moraju uključiti protupožarne zračne snage. Štete su neprocjenjive. U požarima vrlo često izgore obrađene poljoprivredne površine te gospodarski objekti. Požari tršćaka često se prošire i na okolna šumska područja, kada se u obližnim naseljima dovodi u pitanje sigurnost ljudi i njihova materijalna imovina.

Uzrok požarima je gotovo uvijek nehat i nemar čovjeka. Tko izaziva požare? Teško je reći. Da li su to poljoprivrednici, stočari, lovci, krivolovci, berači žaba…ostaje nam nepoznanica.

Nekontrolirani požari tršćaka doprinose smanjenju ukupne bioraznolikosti staništa i vrsta u području delte Neretve ostavljajući za sobom degradirane močvarne i vodene krajobraze neprivlačne za posjetitelje i turiste.

Delta rijeke Neretve predstavlja najveće i najvrjednije ostatke rijetkih reliktnih sredozemnih močvara u Hrvatskoj sa očuvanim obalnim lagunama i jedna je od malobrojnih preostalih u Europi.  Jedina je prava delta i ujedno najveće riječno ušće u Hrvatskoj, koja je u dobrom dijelu sa svim svojim obilježjima vlažnog i močvarnog područja još uvijek očuvana. Iako je veći dio nekad nepreglednih močvarnih prostora danas izmijenjen, ovdje su još uvijek očuvane velike površine močvarnih staništa, a posebno su značajni prostrani trščaci, koji su najveći i vrstama najbogatiji u cijelom sredozemnom dijelu Hrvatske.

Područje je izričito važno u ihtiološkom i ornitološkom pogledu, zabilježeno je preko 300 vrsta ptica, stanarica i onih u selidbi i zimovanju.

Šest lokaliteta zaštićeno je sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13): tri u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata (Pod Gredom, Prud i Orepak), jedan posebno ihtiološko-ornitološki rezervat (Delta Neretve – jugoistočni dio), te dva značajna krajobraza (Modro oko i jezero Desne,  Predolac-Šibenica).

Sa stanovišta biološke i krajobrazne raznolikosti, delta Neretve predstavlja jedno od najvrjednijih područja u Hrvatskoj, budući da je uvrštena u europsku ekološku mrežu Natura 2000 s ciljem očuvanja staništa i ciljnih vrsta. Zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Delta Neretve je i međunarodno prepoznata te je, kao takva, uvrštena na Ramsarski popis vlažnih područja od međunarodne važnosti. Cilj Ramsarske konvencije je očuvanje vlažnih staništa na Zemlji koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica od kojih čovjek ima mnogostruke koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima.

Za močvarna staništa vezano je više od 40% vrsta biljaka i životinja. Jednako kao za biljke i životinje, močvarna staništa su oduvijek imala značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije. Ne čudi stoga činjenica kako su se prve civilizacije razvijale upravo u dolinama rijeka i poplavnim ravnicama.

Najznačajnije funkcije močvarnih staništa su kontrola poplava, obnavljanje podzemnih voda, učvršćenje obala i zaštita od vremenskih nepogoda u obalnom području, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenta, ublažavanje klimatskih promjena te pročišćavanje vode. Osim toga, močvarna staništa predstavljaju spremišta biološke i genetske raznolikosti i staništa brojnih gospodarski iskoristivih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i mogućnost za razvoj turizma i rekreacije te imaju i kulturnu vrijednost.

Močvarna staništa danas su jedan od najugroženijih ekosustava na Zemlji. Od 1900. godine izgubljeno je 64% močvarnih područja u svijetu.

Kako bismo očuvali močvarna staništa i živi svijet u njima, molimo sve stanovnike i posjetitelje delte rijeke Neretve ukoliko uoče požar u tršćaku da policijskoj upravi, neposredno ili putem centra 112, prijave nastanak požara i sve informacije o požaru.

unnamed-1