Uz nazočnost predsjednika Vlade Plenkovića i župana Dobroslavića u Dubrovniku otvorena konferencija HNB-a i MMF-a

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sa suradnicima i župan Nikola Dobroslavić nazočili su danas u Hotelu Dubrovnik Palace otvaranju druge zajedničke konferencije Hrvatske narodne banke i Međunarodnoga monetarnog fonda pod nazivom “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi”.  

Uz predstavnike organizatora, odnosno guvernera HNB-a Borisa Vujčića i zamjenika glavne direktorice MMF-a Tao Zhanga, sudionicima konferencije se obratio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je pozdravio organizaciju ovakve konferencije, kazavši da ona pokazuje koliko je važno da ljudi koji se bave definiranjem i analizom različitih politika i strategija na nacionalnoj razini i na razini međunarodnih institucija predstave najbolje komparativne modele. Premijer je ovom prilikom pitanje demografije ocijenio jednim od ključnih pitanja za opstanak, ne samo Hrvata, nego i brojnih drugih naroda u Europi, kazao kako je Vlada poduzela niz mjera koje se odnose na demografsku revitalizaciju te podsjetio da je na naše inzistiranje element demografskih izazova uvršten u Strateški program Europske unije za razdoblje od sljedećih pet godina. Predsjednik Vlade Plenković izdvojio je i brojne aktivne mjere zapošljavanja, gospodarski rast, kraj procedure prekomjernog proračunskog manjka te prekomjernih makroekonomskih ravnoteža, vraćanje Hrvatske na razinu investicijskog kreditnog rejtinga, kontinuiranu fiskalnu konsolidaciju, investicije i strukturne reforme, kazavši da je sve to paket koji će dati odgovore i na pitanje demografske politike. „Ukupno porezno rasterećenje u mandatu ove Vlade iznosi 8,5 milijardi kuna, no unatoč tom rasterećenju bilježi se suficit proračuna. Uz sve trendove, trudit ćemo se da suficit imamo i ove godine. Htjeli bismo da suficit postane pravilo. Kao Vlada trošimo onoliko, pa i manje, od onog što uprihodimo. Dakle, dobro gospodarimo i prekinuli smo trend zaduživanja. Vjerujem da će ti učinci imati pozitivne posljedice na hrvatsko gospodarstvo i proračun”, poručio je predsjednik Vlade RH.

Zamjenik glavne direktorice MMF-a Tao Zhang kazao je tom prigodom kako će rasprave na konferenciji biti najviše usmjerene na jedan od najznačajnijih izazova u regiji – smanjenje broja stanovništva i njegovo starenje. „Novo istraživanje MMF-a koje će biti objavljeno sutra ukazuje na to da će se zemlje CESEE-a suočiti sa snažnim smanjenjem radne snage i njegovim negativnim posljedicama za potencijalni gospodarski rast, životni standard i javne financije, a na to će trebati odgovoriti obuhvatnim politikama i uvjeren sam da je regija dorasla tom izazovu.“, rekao je Tao Zhang.

„Ova konferencija posvećena je najvažnijim ekonomskim pitanjima, kao što je znatan pad buduće radne snage u zemljama CESEE-a – zbog starenja stanovništva i emigracije – a što zahtijeva dodatne politike kojima će se podržati veće sudjelovanje radne snage i promicati razvoj ljudskoga kapitala primjerenoga digitalnom dobu“, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Dodao je i kako je upravo zbog toga konferencija odlična prigoda da se naglase veliki izazovi vezani uz optimalno oblikovanje, odgovarajući odabir i uspješnu kombinaciju tih politika, kao i da se temeljito sagledaju pitanja strukturnih reformi obrazovanja, mirovinskog sustava i tržišta rada u regiji te zemljama regije pojedinačno.

Na konferenciji će, uz predstavnike MMF-a i HNB-a, sudjelovati i petnaestak guvernera središnjih banaka i ministara financija iz Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, predstavnici Svjetske banke, Europske komisije, Banke za međunarodne namire i drugih institucija te ugledni stručnjaci sa sveučilišta Oxford, London i Tartu.

U prvom dijelu konferencije panelisti će raspravljati o ekonomskim kretanjima i ograničenjima za razvoj koja proizlaze iz nedostatka radne snage te neusklađenosti znanja i vještina s potrebama tržišta rada, dok će o pitanjima starenja stanovništva, emigracije i utjecaja tih demografskih promjena na rast dohotka i konvergenciju biti riječi u drugom dijelu konferencije. U trećem dijelu konferencije panelisti će raspravljati o budućnosti rada u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi te o ulozi vladinih politika i privatnog sektora u iznalaženju rješenja za negativne demografske trendove i rast produktivnosti, kao i o fiskalnim posljedicama aktualnih demografskih barijera.