Župan Dobroslavić predsjedao raspravom Radne skupine za zapadni Balkan o napretku Kosova na putu ka EU

Župan Nikola Dobroslavić u funkciji predsjednika radne grupe Europskog odbora regija za odnose sa zapadnim Balkanom predsjedavao je na videokonferenciji na kojoj se raspravljalo o napretku Kosova na putu ka EU, te o utjecaju pandemije COVID-19 na općine Kosova.


”Ovo je prva sjednica Radne skupine za zapadni Balkan u novom sazivu i posvećena je Kosovu. Podsjetit ću da ova Radna skupina pokriva odnose Europskog odbora regija s lokalnom i regionalnom samoupravom u tri zemlje zapadnog Balkana: Kosovu, BiH i Albaniji. Ostale tri zemlje Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija imaju s Odborom regija zajedničke savjetodavne odbore”, rekao je uvodno župan Dobroslavić te istaknuo kako je zadaća Radne skupine promicati diajlog i suradnju Europskog odbora regija i lokalne i regionalne samouprave triju zemalja zapadnog Balkana; promicati europske vrijednosti kao što su vladavina prava, dobro upravljanje, poštivanje ljudskih prava i sloboda, demokratske vrijednosti, održivo gospodarstvo, zaštita okoliša, borba protiv klimatskih promjena itd.; pomagati u primjeni Acquis-a (pravne stečevine EU) te jačati ulogu lokalne i regionalne samouprave u procesu približavanja njihovih zemalja Europskoj uniji.
”Svi smo, vjerujem, svjesni izazova u funkcioniranju lokalne demokracije u zemljama zapadnog Balkana. U Odboru regija njima se posebno bavilo nedavno usvojeno Mišljenje „Izazovi lokalnoj demokraciji na Zapadnom Balkanu“”, istaknuo je župan te naveo nekoliko važnih konstatacija i poruka iz toga Mišljenja:


• Sve države zapadnog Balkana imaju potporu za njihovo članstvo u EU. Članstvo u EU bi bilo dobro za te zemlje, bilo bi dobro za EU – u političkom, gospodarskom i sigurnosnom pogledu. Naravno, te države trebaju ispuniti sve tražene kriterije za članstvo.

• U tome lokalna i regionalna samouprava ima svoju zadaću. Time ima pred sobom i brojne izazove. Ti izazovi nisu drugačiji od onih u zemljama članicama EU, ali su oni na zapadnom Balkanu puno izraženiji. Izraženiji su, uz ostalo, zbog:

  • posljedica ratnih sukoba,
  • nedovoljno razvijenog gospodarstva,
  • neriješenih međunacionalnih odnosa,
  • neostvarene jednakopravnosti naroda,
  • neprovođenja presuda ustavnih sudova,
  • povećanih nezakonitih migracija,
  • odljeva radne snage – posebice mladih i obrazovanih itd.

• Od manjkavosti u funkcioniranju lokalne demokracije u zemljama zapadnog Balkana ističe se tzv. „zarobljenost lokalne vlasti“ (local state capture). Ona se ogleda u iskorištavanju vlasti od strane političkih čelnika i s njima povezanih skupina za vlastitu korist ili korist određenih skupina, a nauštrb javnog dobra. Značajke toga „zarobljavanja vlasti“ su najčešće:

  • Nepravilne i namještene javne nabave,
  • pristrana zapošljavanja,
  • pritisak na medije, policiju, ponekad i sudstvo itd.
  • Pojavnost „zarobljavanja vlasti“ posebno naglašava i Europska komisija u svojoj Strategiji proširenja iz 2018. godine.

• Nadalje su u funkcioniranju lokalne demokracije vidljive manjkavosti u:

  • vladavini prava,
  • pravosuđu,
  • borbi protiv korupcije,
  • osiguranju slobode medija,
  • zaštiti manjina i ranjivih skupina itd.

”U prevladavanju tih izazova nužno je postupati aktivno i ustrajno u LRS, ali još i više na državnoj razini. Za pomoć lokalnoj i regionalnoj samoupravi u tom poslu potreban je angažman Europskog odbora regija, posebno putem njegove radne skupine i zajedničkih savjetodavnih odbora. Također je potreban i angažman Europskog parlamenta i Europske komisije te predstavništava i nevladinih organizacija iz država članica. Dobro je za proces proširenja što je Europska komisija u veljači ove godine usvojila novu metodologiju za proširenje i što je Vijeće u ožujku donijelo odluku o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijm i Albanijom. To je poticaj tim dvjema državama, ali to jača i izglede Kosovu i BiH, koje u pogledu pristupanja imaju najzahtjevniju situaciju. Želimo Kosovu i BiH, dakako i drugim državama, predan i ustrajan rad na europskom putu i postizanje konačnog cilja”, rekao je župan Dobroslavić te na posljetku istaknuo kako je veoma poticajno što je u međuvremenu Europska komisija usvojila Gospodarski i investicijski plan za potporu gospodarskom oporavku i konvergenciji zemalja zapadnog Balkana u visini od 9 mlrd eura.
”Sredstva su namijenjena prvenstveno za područja prometa, energetike, zelene i digitalne tranzicije i bit će od velike pomoći razvoju država zapadnog Balkana, ali i njihovom usvajanju europskih standarda. Mi smo u Radnoj skupini predani ostvarivanju naše zadaće, a to znači spremni smo pomoći lokalnoj samoupravi u ovom slučaju Kosova na putu te zemlje ka EU. Naravno, zadaća je prvenstveno na državama zapadnog Balkana da što prije ispune kriterije, a time i uvedu europske standarde u svoja društva”, zaključio je župan Dobroslavić.