PLAVO DOGAĐANJE: DUNEA i UNIDU predstavili tri EU projekta za zaštitu morskog okoliša

U suradnji Regionalne agencije DUNEA i Sveučilišta u Dubrovnik u prostorima Sveučilišta u Dubrovniku na Bistrini, a u sklopu provedbe tri EU projekta MARLESS, BLUEfasma i SeaClear održano je ‘Plavo događanje’ tijekom kojeg su prisutnim predstavljeni projekti te koncept Zajednice prakse za otpad u moru.

Poveznica ova tri projekta su teme inovativnih tehnologija održivog razvoja, zaštite morskog okoliša s posebnim fokusom na kružnu ekonomiju i problem otpada u moru, a ciljevi projekta uključuju inovativna ekološka rješenja u monitoringu, prikupljanju otpada iz mora te gospodarenju i recikliranju otpada.

Okupljenima se uvodno obratila ravnateljica Regionalne agencije DUNEA, Melanija Milić:

‘Drago nam je da danas ovdje predstavljamo tri projekta koja se temelje na principima zaštite morskog okoliša, održivog i plavog rasta te kružne ekonomije. Iako su za tu tematiku postojala sredstva u prethodnoj financijskoj perspektivi, radi se o relativno novim temama koje je Europska komisija prepoznala i postavila kao jedne od prioriteta u financijskom razdoblju od 2021. do 2027. Dubrovačko-neretvanska županija i DUNEA u posljednje dvije godine, u suradnji ponajviše sa Sveučilištem u Dubrovniku, krenula su u tom smjeru i sa zadovoljstvom danas možemo reći da smo postigli i postižemo dobre rezultate ali, što je još važnije, osmislili smo i mnoge ideje za razvoj novih projekata. Ova tri projekta uključuju inovativna ekološka rješenja u monitoringu, prikupljanju otpada iz mora i, na kraju, u gospodarenju i recikliranju otpada. Uz to, treba istaknuti da je krajnji cilj osmišljavanje održivih modela poslovanja koji će ojačati kapacitete malih i srednjih poduzetnika, kako bi ostvarili nova radna mjesta i gospodarski rast u sektorima ribarstva i akvakulture’, istaknula je ravnateljica Milić.

Regionalna agencija DUNEA sudjeluje kao partner u sva tri navedena projekta, te su ih na ovom važnom događanju predstavili predstavnici DUNEA-e Iva Pozniak i Stjepan Rezo. Jedan od ključnih razloga događanju je i formiranje Zajednice prakse za problem otpada u moru DNŽ. Pozniak je predstavila koncept Zajednice prakse, uz kratki prikaz problema otpada u moru za područje naše županije te pozvala sudionike da se priključe. Plan diseminacije i razmjene znanja projekata MARLESS i SeaClear fokusiran je upravo na kreaciji Zajednice prakse, koja uz Regionalnu agenciju DUNEA u ulozi koordinatora, predstavlja grupu građana iz raznih sektora, povezanih istim ciljem, uključujući javnopravna tijela, stručnjake, nevladine organizacije, turističke industrije, školjkare, ronioce, aktiviste, umjetnike i slično. Ovo događanje je tek početak „gradnje“ ove zajednice za suradnju i razmjenu ideja, s ciljem podizanja razine svijesti o golemom svjetskom problemu otpada u moru, te odgovornosti svakog pojedinca da djeluje na smanjenje količine otpada koju proizvodi.

Događanje je bilo zatvorenog tipa radi situacije s korona virusom i popraćeno „zero waste“ cateringom bez stvaranja dodatnog otpada. Prisustvovalo je 25 dionika, predstavnika relevantnih županijskih institucija, od sektora turizma, lučkih uprava, za komunalnu upravu i zaštitu okoliša i prirode, do jedinica lokalne samouprave koje imaju izlaz na Malostonski zaljev, koji je jedan od pilot područja gore spomenutih projekata. Nakon predavanja, sudionici su prisustvovali interaktivnoj radionici na temu kružne ekonomije, koju je vodila izv. prof. dr. sc. Marijana Pećarević, gdje je prikazan ciklus malostonske kamenice, od proizvoda spremnog za konzumaciju, do sasvim novog proizvoda koji nastaje od otpada: kamenica poslužena za konzumaciju, primjerak kuhane ljušture, primjerak usitnjenih ljuštura, ljušture u smjesi za modeliranje, radni primjerci nakita i suvenira od smjese usitnjenih kamenica. Ovo je samo jedan mali primjer za što se sve otpad iz marikulture može koristiti, kao što se i sama priroda kreće u kružnim ciklusima, tako može i čovjek postupati u gospodarstvu, kružno, koristeći upravo otpad kao sirovinu.

Iako su predmeti izrađeni od tako dobivenog praha još uvijek u razradi, Pećarević je istaknula kako su iznimno čvrsti te da su planovi za buduću primjenu ljuštura na ovaj način veliki. ‘Voljeli bi da jednog dana namještaj u javnim prostorima bude izrađen od ovako dobivenog materijala’, zaključila je Pećarević.